LAPONIJA

Laponija (Lappland, Lappi, Sápmi, Sameland, i Saamiland), je zemlja bez državnih granica koja se proteže na oko milijun i sto tisuća četvornih kilometara (20 puta veća površina od Hrvatske).

 Laponiju tradicionalno naseljava narod po imenu Saami što na njihovom jeziku znači „čovjek“ ili kako ih mi nazivamo Laponci a to smatraju malo pogrdnim imenom.

Narod ima dugu povijest, bogatu narodnu baštinu i živi na specifičan način.

Površina Laponije se nalazi iznad artičkog kruga, zapadni dijelovi obuhvaćaju fjordove, ledenjake i planine, najveći vrh je planina Kebnekaise (2.111 m) u Švedskoj.

Prema istoku se pružaju ravnice, pašnjaci i jezera, na krajnjem istoku počinje teritorij tundre. Laponija se nalazi u sjevernoj Europi na sjeveru Skandinavije (sjeverna provincija Finske nosi naziv Laponija, kao i švedska pokrajina Lappland na sjeveru iako je administrativno podijeljena između dvije zemlje nosi naziv Laponija.), i poluotok Kola, u Rusiji.

Nakon pada SSSR-a dolazi do poboljšanja međunarodnih odnosa ovih zemalja što je jako bitno za pripadnike Saami naroda, kao i lokalnog stanovništva koje ima Saami pretke iz prošlosti zato jer većina lokalnog stanovništva regije vuče porijeklo od Saami naroda.

Prema statistikama u Laponiji živi oko 70.000 pripadnika Saami naroda, u Norveškoj ih živi oko 40.000, 20.000 u Švedskoj, 7.500 u Finskoj i oko 2.500 u Rusiji na poluotoku Koli.

 Arktička kultivirana područja Laponije uvrštena su u popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Kako postoji više Sami naroda, tako postoji i više Saami jezika, ali svi Sami jezici spadaju pod ugro-finsku skupinu jezika, a najbliži su im balto-finski jezici (finski i estonski).

Sami jezici najčešče se dijele na 9 dijalekata: južno samski, ume, pite, lule, sjeverno samski, enare, skolt, kildin i ter. 

Laponija je poznata po polarnoj svjetlosti ili 'noć bez mraka'  koju nazivaju - laponijsko ljeto. Polarna noć ondje traje gotovo mjesec dana, od sredine prosinca do početka siječnja.

Dana bez noći u ljetnim mjesecima može biti i 60-ak.

Sunce nikad ne zalazi već samo dotakne horizont i opet se u svom sjaju izdiže polako.

Prvi snijeg padne već u listopadu i zadržava se do 6 mjeseci.

U mnogim mjestima na sjevernu Finske, Norveške i Švedske nalaze sportske zračne luke, plovi se Botničkim zaljevom, a na sjeveru oko rta Nordkappa sve do velike luke Murmansk na ruskoj Koli, a od Helsinkija se željeznicom uz Botnički zaljev putuje do grada Bormija, od kojeg vode dobre ceste prema finskom i norveškom sjeveru. Na rubu južne Laponije u Finskoj nalazi se najveće gradsko središte sjeverne Finske i Saamija – Rovaniemi, a tu se nalazi i sveučilište se pet fakulteta i oko 10.000 studenata. Malo sjevernije je, samo 15-tak kilometara od Rovaniemija, malo selo Napapiiri, poznato kao sjedište Djeda Božićnjaka, a godišnje ga posjeti više od pola milijuna turista.   

Od švedske luke Lulea u Botničkom zaljevu, pa sve do norveške luke Narvik u Sjevernome moru, sagrađena je transverzalna nordijska željeznička pruga. Njezina osnovna namjena bila je prijevoz elikih količina željezne (i drugih) rude iz brojnih sjevernošvedskih rudnika. 

Tu se razvila golema rudarska djelatnost, praćena i razvojem metalurgije i proizvodnjom vrsnog švedskog čelika. Glavna središta su u starima laponskim naseljima Gallivare i Kiruna te u njihovoj okolici. 

U najnovije vrijeme važnost tih rudokopa i metalurgije znatno je opala.