Božićni blagdani su najljepše i najtoplije doba godine!
subota, 24. prosinca 2011.
srijeda, 14. prosinca 2011.
četvrtak, 1. prosinca 2011.
nedjelja, 27. studenoga 2011.
UKRAŠAVANJE DOMA
Dozvolite da mašta napravi svoje...
Ukrasite zidove vjenčićima. Možete staviti jedan, dva ili pak deset komada.
Izaberite čarape sa motivima i bojama koji vam se uklapaju uz ostalu dekoraciju. Možete kupiti čarape ili čak ako imate znanja ili malo volje, sami napravite čarape sa imenima članova vaše obitelji.
Ukrasite zidove vjenčićima. Možete staviti jedan, dva ili pak deset komada.
Blagavaonicu možete obući u bijelo, bijelu tkaninu prebacite preko stolica, i stavite bijeli stoljnjak, stolu dodajte malo mašte pa izradite držače za ubrus...no to je tek jedna od mnogih ideja.
UKRASITE DOM NAJLJEPŠIM BOJAMA
Crveno-zelena kombinacija - Božić najviše voli crvenu boju, a ako je još i u kombinaciji sa zelenom onda je to puno pogodak. Vjenčić, kao i ostali ukrasi u kombinaciji ovih boja, ispuniti će svaki dom pravim božićnim duhom. Prekrasan blagdanski ugođaj možete dobiti ako na zeleni vjenčić stavite tek velike crvene mašne, ova jednostavna kombinacija izgleda dobro i bez dodatnog ukrašavanja božićnim kuglicama.
Stol će zasjati u punom sjaju ako uz visoke bijele svijeće stavite tek nekoliko cvjetova Božićne zvijezde.
Stol će zasjati u punom sjaju ako uz visoke bijele svijeće stavite tek nekoliko cvjetova Božićne zvijezde.
Zelenilo na prozorima i vratima - Prozori i vrata također vole biti ukrašeni za vrijeme božićnih blagdana, s njihovim ukrašavanjem ne morate pretjerivati. Za ukrašavanje prozora dovoljna je tek jedna girlanda koju ćete ukrasiti češerima ili mašnicama. Vrata, osim girlandom, ukrasite i vjenčićem koji je neizostavna dekoracija božićnih blagdana.
Bijela i zelena kombinacija - Bijelo cvijeće iskombinirajte sa zelenim ukrasima, tako ukrasite kamin ili ormarić, ili pak i kod dekoracije stola.
IDEJE ZA BOŽIĆNE POKLONE
Najbolji savjet je da tokom cijele godine osluškujete što vam najmiliji poručuju, zapamtite ako kažu da bi nešto željeli i onda se toga sjetite u vrijeme blagdana, pa ih iznenadite.
Ako niste bili u mogućnosti saznati želje vaših dragih osoba, evo nekoliko ideja;
- Nakit - pripadnice ljepšeg spola sigurno će rasveseliti par naučnica, narukvica ili ogrlica ispod bora. Muškarcima uvijek možete pokloniti sat,
- Knjiga - ovo je uvijek dobar dar s kojim rijetko da ćete pogriješiti,
- CD/DVD - album omiljenog izvođača ili re-izdanje starog albuma najdraže grupe pokloni su koji će razveseliti svaku osobu. Također najdražoj osobi možete pokloniti DVD nečijeg koncerta ili omiljeni filmski klasik,
- Knjižica s receptima ili set za izradu kolača - idealan poklon osobama koje vole peći kolače,
- Kuharica - Ovaj božićni poklon bit će savršen za sve one koji vole eksperimentirati za štednjakom.
- Parfem - samo pripazite da točno znate koji parfem osoba kojoj ga poklanjate preferira,
- Mp3 player - idealni poklon za zaljubljenike u glazbu,
- iPhone ili bilo koji drugi mobitel - za sve zaljubljenike u tehniku iPhone će biti ostvarenje snova! Također u vrijeme Božića mnogi će mobiteli biti na akciji pa ćete sigurno moći naći i neki jeftiniji model,
- Kućni ljubimac - samo pazite da osoba kojoj poklanjate ljubimca želi imati životinju,
- Romantična večera - umjesto skupa putovanja zašto ne biste svog partnera ili partnericu izveli na romantičnu večeru? Gesta će biti još veća ako umjesto odlaska u restoran večeru pripremite sami,
- Komplet ukrasnih mirisnih svijeća ili mirisna svjetiljka - oduševit će svaku osobu koja voli čisti i mirišljavi dom,
- Bombonijera (i ostale čokoladne slastice) - sladokusce ovaj poklon ispod bora sigurno neće razočarati.
- Paket kozmetičkih proizvoda - može se naći u svakoj boljoj trgovini ili drogeriji. Ovo su odlični pokloni jer su već zamotani i ne morate se oko njih previše truditi, pakirani su s atraktivnim poklonima: toplim pletenim rukavicama, novčanikom ili praktičnom toaletnom torbicom,
- Karte za kino ili utakmicu - dolazi li ovaj mjesec neki film koji znate da bi nekoga oduševio kupite dvije karte i stavite ih ispod bora. Isto vrijedi i za karte za utakmicu,
- Brijaći aparat - odličan poklon za tatu, brata ili dečka,
- Set za uređenje noktiju - osobu koja voli odlaske na manikuru i pedikuru ovaj će je poklon sigurno razveseliti,
- Boca kvalitetnog vina ili nekog drugog alkoholnog pića - može se kupiti lijepo zapakirana zajedno sa setom čaša,
- Ulaznice za koncert - naravno mora biti riječ o najdražem pjevaču/bendu,
- USB stick - neka bude kreativnog dizajna i s dovoljno memorije da zadovolji potrebe osobe kojoj je namijenjen,
- Košara puna slastica - u košaricu od pruća smjestite razne kolače i ukrasite ju mašnama,
- Društvena igra - ne samo da je odlična ideja za poklon već garantira i sate zabave i smijeha,
- Cvijeće - prekrasan buket najdražeg cvijeća otopiti će svako žensko srce,
- Digitalni fotoaparat - želite li malo više potrošiti kupite najdražoj osobi fotoaparat (oni su također u vrijeme blagdana često na akciji pa ćete sigurno naletjeti na neki dobar popust),
- Dodaci za auto (zvučnici, auto-radio, razni mirisi) - pokloni za metalnog ljubimca oduševit će sve pripadnike muškog (ali i ženskog) spola,
- Bon za mobitel - voli li vama draga osoba puno telefonirati poklonite joj besplatne minute razgovora,
- Donje rublje – ovo može biti poklon i za vas jer ćete i vi u njemu moći uživati,
- Okvir za slike - kupljen ili ručno napravljen sa zajedničkom slikom,
- Wellness - poklon iz snova,
- Torba - sportska torba za njega ili elegantna torbica za nju,
- Godišnja pretplata za najdraži časopis,
- Novčanik - ne zaboravite u njega staviti i kovanicu za sreću!
- Bežična tipkovnica i miš - za one koji se ne mogu odvojiti od kompjutera
- Puzzle - od 1000, 2000,3000 ili 5000 komada,
- Pepeljara - strastvenim pušačima možete pokloniti neku smiješnu pepeljaru
- Kompjuterske igre - za Playstation, PC ili Xbox
- Foto album - personalizirani foto album ili foto kolaž uvijek je dobra ideja. U svojoj arhivi zasigurno imate na tisuće fotografije vezane za tu osobu – od onih starijih do posve novih, pa zašto ih ne iskoristiti?!
- Vlastoručno napravljen nakit ili odjeća - Nakit koji ste sami izradili možete biti izvrstan poklon, posebice ako imate mnogo ženskih članova obitelji i prijateljica s kojima imate običaj davanja sitnica za Božić. Žice, perlice, ukrasni kamenčići nisu toliko skupi,
- Personalizirani pokloni - Umjesto da sami napravite sve - personalizirani jeftini pokloni, isto su dobra opcija. Primjerice možete kupiti običnu keramičku šalicu i sami je dekorirati ili obojiti. Bojom koju možete nabaviti u svakom hobby dućanu na šalicu napišite ime osobe kojoj je poklon namijenjen ili neku šalu koju samo vas dvoje razumijete, omiljene stihove.
- Poklon kupon - Ovo je poklon koji ćete lako napraviti. Ovo može biti idealni romantični poklon za vašeg dečka/supruga. Napravite mu "knjižicu" s nekoliko kupona i romantičnim ili šaljivim aktivnostima – primjerice: senzualna masaža, odlazak na nogometnu utakmicu s njim (iako to inače mrzite), tri sata šutnje, pospremanje njegovog ormara, pranje njegovog auta, "spremna sam obući što god ti poželiš" kupon... Ovo je dobar i poklon za unutar obitelji – svojoj majci možete recimo dati kupon: pranje prozora ili podova ili nešto slično. Što ćete napisati najbolje ćete sami znati ovisno o tome kome je namijenjeno. No, ono što morate upamtiti je da kad dajete ove kupone - onda zbilja morate i napraviti što u njima piše.
- Napravite video - I ovdje postoji mnogo opcija koje možete napraviti... Možete napraviti film od više manjih starijih snimaka, pa ubaciti glazbu u pozadinu. Besplatne video editing programe također možete pronaći na internetu. Jedan od najboljih i najjednostavnijih (koji možda već i imate na računalu) je Windows Movie Maker 2.1.
PREDBOŽIĆNI ŠOPING
Sada kada je počeo Advent svima nam je isto na pameti - što kupiti najdražima za Božić?
Svatko bi želio pokloniti nešto što će osobu kojoj se daruje, taj dar razveseliti,a nepromišljeni šoping božićnih poklona može biti skuplji nego što biste ikada pomislili a ipak kupovinu barem malih božićnih poklona jednostavno morate obaviti.
- Ne prelazite granicu budžeta! - Prije nego što krenete u kupovinu božićnih poklona, sastavite listu ljudi koje želite darivati i što biste željeli kupiti (barem po prilici), također odlučite i sastavite popis i troškove za hranu. Kada pronađete određeni poklon, dobro razmislite uklapa li vam se on u vaš budžet. U predbožićnoj ludnici ponekad se čini mnogo lakše kupiti skuplji poklon, samo da se riješite muka, no kad poklon dođe na naplatu, početi će prave muke. Prilikom odabira poklona, zbrojite cijene prije nego što dođete na blagajnu, nemojte dopustiti da ne pratite cijene i da se iznenadite na blagajni.
- Nemojte koristiti kreditnu karticu - Ove godine nemojte kupovati kreditnim karticama!!! Iako vam ova rečenica djeluje nerealna i vjerojatno ćete pomisliti da ovaj šoping ne možete obaviti bez kreditnih kartica ali stanite i razmislite. Kupnja kreditnim karticama je skuplja nego kada poklon kupujete gotovinom, kreditne kartice će vas „omamiti“ i navesti na nepotreban i obilan šoping, a otplaćivati ćete kupljene poklone plus kamata i tako ćete potrošiti malo bogatstvo. Koristite debitnu karticu (što ne uključuje minus na računu) ili gotovinu. Ako već od prije nemate dugove i minuse na računima, pažljivim planiranjem ovo vam neće biti veliki problem, tako ćete ugodnije provesti blagdane, bez stresa.
- Ne kupujte da impresionirate - Voljenu osobu ili osobe iznenadili biste najboljim poklonom svake godine…za njih učinili biste sve na svijetu ali budimo realni, nismo multimilijarderi, tako da biste sa božićnicom ili bez nje morali izbjegavati ekstravagantne i skupe poklone. Naravno, uvijek možete voljenim osobama kupiti nešto ljepše, ali prije kupnje dobro razmislite, uklapa li vam se poklon u vaš budžet, dobro razmislite je li to poklon koji će se svidjeti osobi kojoj ga kupujete, je li to nešto što će osoba koristiti, te da ga ne kupujete samo zbog toga jer poklon skup.
- Nemojte zaboraviti nikoga - Sastavljanjem liste osoba kojima trebate kupiti poklon, vjerojatno ćete izbjeći zaboravljanje osoba kojima trebate kupiti poklon, a kada kupite poklon za određenu osobu, prekrižite ju s liste, kako vam se ne bi dogodilo da zaboravite da ste već kupili poklon za tu osobu.
- Razgledavanje (informiranje o cijenama i proizvodima) prije kupovine - Šoping morate obaviti bez obzira da li ga vi mrzili ili ne, jednom na godinu, stisnite zube i razgledajte što se u trgovinama nudi i po kojim cijenama, razgledajte nekoliko trgovina, ili idite u šoping centre, zapišite najbolje poklone i cijene i tada tek krenite u kupnju. Ako želite izbjeći šetanje i razgledavanje po trgovinama,tada šoping možete obaviti on-line.
- Ne čekajte do zadnje minute - Najgori pokloni po najgorim cijenama rezultat su kupovine u posljednjem trenutku. Ako vam za neke osobe treba poklon, a znate da vam neće trebati na sam Božić ili Blagdan Svetog Stjepana, zaputite se u šoping nakon Božića, kada će brojna roba biti na sniženju, a vi nećete biti pod tolikom stresom.
Nemojte dopustiti da vas božićni šoping dovede do ludila i/ili bankrota. To je na kraju krajeva samo još jedan dan u godini, kada je najvažnije da ste okruženi ljudima koje volite i koji vas vole, ma kako mali poklon oni našli ispod bora.
Nemojte dopustiti da vas božićni šoping dovede do ludila i/ili bankrota. To je na kraju krajeva samo još jedan dan u godini, kada je najvažnije da ste okruženi ljudima koje volite i koji vas vole, ma kako mali poklon oni našli ispod bora.
SVETI NIKOLA
Sveti Nikola rođen je u Maloj Aziji u pokrajini Liciji u 3. st.
Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su molili Boga da dobiju dijete i dobili su malog Nikolu koji je dobio ime po stricu biskupu Nikoli. Nažalost njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam.
Postao je svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Myre i svi misle da će ga Nikola naslijediti.
Postao je svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Myre i svi misle da će ga Nikola naslijediti.
No on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samački život. Kada se vratio nakon nekoliko godina stigao je u trenutku kada umire nasljednik njegova strica. Ovoga puta nije mogao izbječi biskupsko mjesto te postaje biskup.
Od tada noći provodi moleći se, a dane pomažući nesretnima i šireći vjeru.
Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine te biva pokopan u Myri gdje se i danas nalazi sarkofag u kojemu je nekoć bilo položeno njegovo tijelo.
Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.
Prema narodnom vjerovanju činio je i čudesa.
Prema narodnom vjerovanju činio je i čudesa.
Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mora i mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojemu je zapela riblja kost u grlu te ga nazivamo i zaštitnikom djece.
Sveti Nikola je kao biskup živio jako skromno. Širio je ljubav, dobrotu i pomagao je ljudima. Još uvijek Nikola živi u starim istinitim pričama.
Sveti Nikola je kao biskup živio jako skromno. Širio je ljubav, dobrotu i pomagao je ljudima. Još uvijek Nikola živi u starim istinitim pričama.
DOBRO SRCE
Larry Stewart darovao je kroz 26 godina u prosincu 1,3 milijuna dolara slučajnim prolaznicima na ulicama Kanzas Cityja. Davne 1979. dobio je otkaz, ali videći konobaricu koja je imala lošu jaknu pomislio je "a ja mislim da je meni loše..." Darovao joj je 20 dolara. Kasnije se obogatio i kako je raslo njegovo bogatstvo rasli su i darovi. Oslabljen kemoterapijama otkrio je svoj identitet.
BOJE
Iako boje ne postoje, nego uvijek iznova nastaju kada svjetlo osvijetli materiju, one uvelike djeluju na naša raspoloženja i unose živost u naše postojanje. Pomoću njih dajemo životu boju, njima izražavamo svoja duševna stanja i ostavljamo dojmove na svoje okruženje. Često intuitivno posežemo za bojama koje izražavaju naše duševne situacije ili pak za bojama koje su nam potrebne da bismo uspostavili nutarnju ravnotežu. U tom smislu se u posljednje vrijeme govori o terapiji bojama. Naravno da značenja koja se pripisuju djelovanju pojedinih boja ne treba apsolutizirati, no ovo možda ipak može poslužiti kao poticaj da se zaustavimo nad činjenicom da je Bog stvorio svijet u boji te unesemo malo više boje u naš crno ( bijeli ) život.
Boje imaju određeno djelovanje i određeno značenje. Tako su plava, zelena i tirkizna boje koje djeluju ozdravljujuće. Crvena i narančasta su boje koje daju energiju. Bojama u koje se oblačimo izražavamo određene poruke. Boje kojima se okružujemo djeluju na naša duševna raspoloženja. Boje koje su nam u određenom životnom razdoblju ili u određenom trenutku posebno drage mogu nam nešto reći o duševnoj situaciji u kojoj se nalazimo ili izraziti što nam je u tom razdoblju ili trenutku posebno potrebno. Evo značenja koja se pridaju pojedinim bojama:
Crvena: ljubav, sjetilnost, strast, samopouzdanje, neustrašivost, snaga, samostalnost, volja za životom, osvajanje, težnja za promjenama, jaka volja.
Plava: smirenje, sreća, opuštanje, uravnoteženost, miroljubivost, vedrina i sigurnost, želja za pripadanjem, težnja za duševnom neovisnošću; jake intuitivne sposobnosti. Jako smirujuća boja.
Žuta: svjetlost, sunce, vedrina, radost, pristupačnost, oslobođenje, intelekt, neograničenost, mudrost, mašta i težnja za slobodom. Žuta boja jača mišljenje i otvara nas za više spoznaje; to je boja duha. Jača koncentraciju. Pospješuje probavu.
Narančasta: energija, vedrina, optimizam, društvenost, častoljublje, nježnost, hrabrost, otvorenost, mladenaštvo, zdravlje, samopouzdanje, srdačnost; sposobnost da se živi sukladno vlastitim osjećajima.
Ljubičasta: mistika, nad-ja, preobrazba, inspiracija, naglašena osjećajnost, osjetljivost, prevladavanje suprotnosti, nutarnje čišćenje.
Zelena: priroda, rast, nada, postojanost, snaga volje, ozdravljenje, novi početak, ugoda, upornost i ustrajnost na putu prema cilju , ugled.
Bijela: izloženost, čistoća, savršenost, prosvjetljenje, otkupljenje, objektivnost, suosjećanje, pouzdanost, trgovački instinkt, istinoljubivost. Bijela boja znači da imamo osjećaj za vlastito ja i da smo otvoreni za promjene.
Crna: smrt, jad, samoograničavanje, zatvaranje, zaštita, tajna, ponovno rođenje, nedodirljivost, distanciranje, manjak snage svijesti. Crna boja pokazuje da možemo integrirati slabosti u sveukupnost osobe.
Siva: neutralnost, skromnost, nepobjedivost, mudrost, povratak; prijelaz između nepoznatog i poznatog.
Tirkizna: društvenost, prijateljstvo, kontakt, snaga izuma, ljupkost, samosvjesnost, šarm; sposobnost izglađivanja. Tirkizna boja jača ozdravljujuće sposobnosti; štiti od štetnih zračenja. Tirkizna znači da želim nešto razjasniti, razbistriti.
Ružičasta: sposobnost uživanja, romantičnost, elegancija, naklonost, predanje, nesebičnost, osoba širokog srca, sensibilnost, suzdržanost, ljubav prema ljudima, životinjama i umjetnosti; pojačana potreba za zaštitom.
Smeđa: prizemljenost, osjećaj za domaćinstvo, za gnijezdo, majčinstvo, sigurnost, udobnost, stabilnost, tromost; suzdržano biće, slabo razvijen osjećaj vlastite vrijednosti.
Zlatna i srebrna: moć, vlast, prestiž.
ADVENTSKI VIJENAC
U vremenu crkvene godine koje zovemo Došašće svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, premda nije liturgijski propisan, no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama, u obiteljima, u različitim ustanovama, od vrtića do hotelske recepcije, na TV ekranu i u ilustriranom časopisu. Postavlja se na stol ili vrpcama objesi o strop. Može ga načiniti svatko sam, što je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjećarnici, na tržnici. Ima jednostavnih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice, ukrašene raznobojnim, ponajčešće ljubičastim, vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća) i - najvažnije - u vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. One se pale postepeno, po jedna više svaki od četiri adventska tjedna. I tako se čeka Božić! Adventski vijenac nije samo lijepi "cvjetni aranžman" u ogoljeno zimsko doba, nego on na specifičan način, diskretno, okuplja ukućane, angažira ih i upravlja u određenom pravcu. Podsjeća ih da nešto dolazi, potiče da to čekaju.
Stariji će se sjetiti da "kod nas ranije nije bilo toga vijenca". Znatnije se proširio i udomaćio u posljednjih desetak godina. Primili smo ga iz Europe, osobite iz Austrije i Njemačke. Ondje je on u adventsko vrijeme doslovno svudašnji. No i tamo je došao tek poslije prvog svjetskog rata; "prenesen je" iz skandinavskih, protestantskih zemalja kao simbol života (zimzelen), rastućeg svjetla (postepeno paljenje svijeća) i očekivanja božićnog dolaska Kristova (Krist - svjetlo).
Stariji će se sjetiti da "kod nas ranije nije bilo toga vijenca". Znatnije se proširio i udomaćio u posljednjih desetak godina. Primili smo ga iz Europe, osobite iz Austrije i Njemačke. Ondje je on u adventsko vrijeme doslovno svudašnji. No i tamo je došao tek poslije prvog svjetskog rata; "prenesen je" iz skandinavskih, protestantskih zemalja kao simbol života (zimzelen), rastućeg svjetla (postepeno paljenje svijeća) i očekivanja božićnog dolaska Kristova (Krist - svjetlo).
ADVENTSKI VIJENAC- NASTANAK I RAZVOJ
Ideja adventskog vijenca izvorno je nastala u vrijeme došašća.
Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu "Das Rahe Haus" ("Trošna kuća") u Hamburgu.
Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je 1883. siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom.
Svake je godine za vrijeme došašća sa svojim štićenicima organizirao trenutke molitve.
U svome dnevniku zabilježio je, da se u došašću 1838. želeći pronaći način, kako bi svojim štićenicima došašće učinio što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svijeću.
Wichern je stavljao svijeće na veliki drveni vijenac, koji bi na Božić zasjao poput velikog svjetlosnog kruga sa 24 svijeće: 19 malih crvenih svijeća za dane u tjednu i četiri velike bijele svijeće za nedjelje došašća. Svake godine u došašću obavljali su ovaj kratak obred.
Kako se za vrijeme molitve na vijenac stavljala i palila po jedna svijeća, taj se trenutak počeo nazivati “pobožnost sa svijećama”.
Oko 1851. Wichernovi su štićenici, drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama, a s vremenom se umjesto drvenoga, počeo plesti vijenac od zimzelenog granja.
Taj se običaj proširio po evangeličkim obiteljima u Njemačkoj, a zatim u susjedne i prekooceanske zemlje.
Na kraju 19. stoljeća prešlo se na četiri svijeće za četiri nedjelje došašća.
Nakon Prvog svjetskog rata i katolici su počeli raditi adventske vijence.
Prvi se pojavio 1925. u katoličkoj crkvi u Kölnu, a potom 1930. u Münchenu. Oko 1935., u crkvama blagoslivljali su se adventski vijenci, koji su se nosili kućama.
SIMBOL ADVENTSKOG VIJENCA
subota, 26. studenoga 2011.
VELIKI PETAK
Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Spomen u crkvi sadrži tri dijela.
Prvi je Služba riječi koja uključuje izvještaj o Isusovoj muci evanđeliste Ivana, Isusovog "ljubljenog učenika", a završava svečanom molitvom vjernika.
Drugi dio je Klanjanje križu s ljubljenjem križa i pjevanjem tužaljki.
Treći dio bogoslužja je sveta Pričest. Osobito je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. Sve do prije tri desetljeća valjalo je kleknuti i pružiti se uz križ koji je bio položen na pod da ga se poljubi, redovito na mjesto Isusovih rana. Raznositelji vijesti o Isusovoj muci i smrti, tzv. "raspetnici", nosili su križ od kuće do kuće i nudili ga na ljubljenje, napose onima koji zbog bolesti ili visoke dobi nisu više mogli dolaziti u crkvu.
ŽITO
Božićno žito još uvijek sijemo i pripremamo u našim stanovima. Pratimo njegovo klijanje i rast tijekom desetak ili više dana uoči Božića. Sijalo se to božićno žito ili božićna pšenica u tanjurić ili pliticu, čašu, šalicu, kutiju, lončić za cvijeće ili u izdubljenu repu. Najranije se to radilo na dan Svete Barbare, 4.prosinca, a najkasnije na dan Svete Lucije, ali i na blagdan Začeća BDM, 8.prosinca, i na Svetog Nikolu, 6. prosinca, ili pak, gotovo iznimno, na Dan svete Katarine, 25.studenog. Djelomično rok sadnje ovisi o mjesnoj zimskoj temperaturi. Pri tom se pšenično zrnje stavi u tanjurić i zalije, no u pojedinim se krajevima za to upotrebljava ječam, raž, zob, kukuruz, pa i grah.
JASLICE
Pod božićnim drvcem u suvremenome obiteljskom stanu središnje mjesto često zauzimaju jaslice, likovni prikaz okolnosti Kristova rođenja ili događaji koji prethode tom činu ili ga slijede.
Danas prilično prozaične i komercijalne jaslice imaju, međutim, svoju originalnu povijest. Njihovo prvobitno mjesto je u crkvama. Obično se spominje legenda o svetom Franji Asiškom, koji je 1223. god. u šumi pokraj Greccija uz oltar postavio jaslice sa slamom i doveo magarca i vola.
Povijest jaslica kazuje kako su one pridonosile naučavanju Kristove vjere baš zato što zorno predočuju Kristovo rođenje. Služile su pobožnom promišljanju Isusovog života.
Povijest jaslica kazuje kako su one pridonosile naučavanju Kristove vjere baš zato što zorno predočuju Kristovo rođenje. Služile su pobožnom promišljanju Isusovog života.
ZANIMLJIVOSTI
- Prve jaslice napravio je sv. Franjo Asiški u pećini u talijanskom gradiću Greccio. Bile su to "žive jaslice" jer je Božji siromašak stavio jedno novorođenče između vola i magarca.
-Austrijske i njemačke vlasti zabranile su lik Djeda Božićnjaka tvrdeći da je on proizvod Coca-Cole i da odvlači ljude od pravog značenja praznika. Inicijativa za ovu kampanju krenula je iz Beča gdje darove tradicionalno donosi sveti Nikola.
-Dolina u kojoj je smješteno selo Djeda Mraza ima oblik uha, pa je bilo lako ispresti legendu kako Djed Mraz može slušati svu djecu Svijeta! Inače je najveća atrakcija u Selu upoznavanje Djeda i šaptanje želja na njegovo uho.
-Djed Božićnjak i njegovi pomoćnici godišnje odgovore na više od 44 tisuće pisama na osam svjetskih jezika. Najviše ih stiže iz Velike Britanije (godišnje čak tisuća), slijede Italija, Poljska, Francuska ...
Pisma stižu i iz Hrvatske - stotinjak godišnje.
-Jedna od 9 današnjih pokrajina Južnoafričke Republike nosi ime Natal od 1497. Naime Vasco de Gama je otkrio točno 25. prosinca, 1497. pa je po tome dobila ime.
-Još su pretkršćanska germanska plemena u prosincu palila svijeće na vijencima od zimzelena kao znak nade u dolazak proljeća. U Skandinaviji su palili svijeće na «krugu zemlje» te zazivali ponovni dolazak dugih ljetnih dana. Kršćani su tradiciju izrade adventskih vijenaca preuzeli u Srednjem vijeku.
petak, 25. studenoga 2011.
DJED BOŽIĆNJAK
Joulupukki, Djed Božićnjak ili Djed Mraz je izmišljeni lik koji djeci donosi darove za Božić a svoje podrijetlo vuče od kršćanskog sveca, tako je na zapadu priča krenula s Nizozemskim Sinter Klaasom, kako su zapravo nazivali Svetoga Nikolu.
Za preobrazbu svetog Nikole u lik Djeda Božićnjaka zaslužna je protestantska reformacija koja je započela u britanskoj kolonijalnoj Americi u New Amsterdamu (današnji New York) kada su nizozemski iseljenici u Ameriku prenijeli priču o svetom Nikoli i tada je Sinter Klaas postao Santa Claus kako ga i danas zovu.
Američki novinari su tijekom 19.stoljeća mnogo pridonijeli popularnosti Djeda Božićnjaka, te on je postao veseli, debeli djed koji živi na Sjevernom polu, i koji za vrijeme Božića na svojim saonicama uveseljava i raznosi poklone svoj djeci na svijetu.
Današnji Djed Božićnjak je stari, bucmasti veseljak u crvenom odijelu sa crvenom kapom koji živi na planini Korvatunturi u malom mjestu Napapijri u Finskoj, gdje uz pomoć svoje supruge Mouri i „patuljaka vilenjaka“ cijele godine priprema poklone a kad stigne Božić, on sjedne u svoje saonice i upregne svojih osam sobova te jurne cijelom zemaljskom kuglom i dostavlja darove. Prema tradiciji, na Badnju večer objese se prazne čarape uz kamin i tada u noći na Božić, Djed leteći na saonicama koje vuku jeleni, ide po kućama, spusti se niz dimnjak i ostavlja darove u čarapu ili pod božićnim drvcem.
Možemo reći da je Djed Božićnjak najjači turistički proizvod Laponije te ljudi rado posjećuju Finsku. Taj stari debeli veseljko svake godine privuče oko pola milijuna posjetitelja u Santa Claus Park. Svake godine u sjevernoj Švedskoj u Lapplandu održava se natjecanje za titulu najboljeg Djeda Božićnjaka u kojem se skupljaju natjecatelji iz cijelog svijeta te u igrama pokazuju svoje vještine. Natjecanje se sastoji od tradicionalnih igara; penjanje na dimnjak, trka saonica, jedenje kaše, izbacivanje iz saonica te nošenje s najstresnijim danom za ovaj poziv, Božićem.
četvrtak, 24. studenoga 2011.
LAPONCI
Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije. Saami su podijeljeni u desetak narodnih skupština koje se dosta razlikuju po kulturno-povijesnim karakteristikama, jeziku i načinu života. Neke skupine su sačuvale do danas narodne običaje svojih prednika a to dokazuje i podatak da se najstariji sačuvani rječnik Saamija očuvao iz 1557., a prva knjiga tiskana na laponskom jeziku potječe iz 1619. godine.
Uz velika šumska bogatstva, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, laponsko područje privlači brojne turiste koje osim laponske kulture i običaja, privlače predivni pejzaži s tisućama jezera, dugomjesečne noći i dani te polarna svjetlost.
Saami su se oduvijek naseljavali na velika područja i bavili su se pretežno lovom i ribolovom. Obitelji su imale veliko područje za lov oko svoje naseobine, a kontakt sa drugim ljudima rijetko su održavali iako su imali smisla za društveni način razmišljanja kada su raspravljali o podjeli područja za lov među obitelji. Najveći razlog zbog kojeg je narod Saami tako raštrkan je zato jer postoji više jezika i kultura koje su bile formirane kako pod utjecajem različite okoline i životnih uvjeta, tako i zbog utjecaja ostalih kultura. U Švedskoj i Norveškoj to je bila germanska kultura, u Finskoj finska, a na poluotoku Kola ruska i karelska kultura. Tako danas razlikujemo sljedeće osnovne kulture Saama.
Svi Saami obrtnici koriste se materijalima kao što su rogovi, drvo, koža, kosti, vezova od konca i perla, čipke i ostalih tekstilnih radova, a njihova obrtnička tradicija temelji se na kretanju lovaca po raznim lovačkim područjima. Koriste neobrađene materijale koje uzimaju direktno iz prirode npr., koža sjevernog jelena, rogovi jelena, drvo i korijenje. Koža sjevernih jelena koristila se i obrađena i neobrađena, a od drva se najčešće upotrebljavala arktička breza koja je jako čvrsta.
Šumski Saami - ovoj skupini pripada većina švedskih i finskih Sama, a oni žive u šumi od lova i ribolova. Obitelji su formirale laponska sela ('siida') najčešće uz neku veliku rijeku, a veličina siida varirala je od par do 20-30 obitelji, granice između tih sela bili su slivovi rijeka. Bilo je uobičajeno imati i par sjevernih jelena zbog prijevoza i krzna, koje je važan materijal za oblačenje. Posebna skupina šumskih naroda su Saami sjeverno od jezera Inari, jer se njihov jezik bitno razlikuje od jezika ostalih šumskih Saama koji je ujedno i najzapadniji dijalekt istočnih sami jezika.
Planinski Saami – ova skupina živi u planinama između Švedske i Norveške i u brdovitim krajevima sjeverno, gdje čuvaju svoja stada. Ovi planinski Saami bave se lovom i ribolovom ali njihov način nomadske kulture je jedinstven jer su sjeverni jeleni najvažniji dio njihove ekonomije, iako je star samo 100-tinjak godina. Važnost uzgoja sjevernih jelena očituje se i po tome što za njih postoji oko 400 riječi o dobi, spolu, boji, obliku itd. Oko rijeke Tana živi posebna skupina planinskih Saama koji su nekad živjeli samo od ulova lososa, ali danas se bave poljoprivredom i uzgajanjem domaćih životinja pa zato imaju stalne nastambe.
Morski Saami – oni su polunomadi koji žive na sjeveru Norveške, kod Arktičkog mora. Na njih su snažno utjecali stanovnici Norveške i Finske.
Saami poluotoka Koli – su autohtono stanovništvo tog područja,njih ima oko 2500, a žive od uzgoja sjevernih jelena i ribolova.
Na ruskom poluotoku Koli te manjim dijelom na sjeveroistoku Finske i Norveške žive tri narodne skupine Saamija, na krajnjem sjeveroistoku Kole nalaze se terski Saami - to je malobrojna skupina koja izumire. Na Koli živi najviše kildinskih Saamija koji su u nekoliko sela uspjeli sačuvati stara obilježja i jezik, čak imaju i nekoliko škola u kojima se uči i specifični kildinski jezik. Zapadnije od njih živi skupina skoltskih Saamija, kojih je vrlo malo, ali im je očuvana narodna baština s ugroženim jezikom koji se uči u nekoliko škola te čak postoje jezični skolski udžbenici. Na sjeveru Finske, Švedske i Norveške žive još tri laponske skupine, a najmalobrojniji su inarijski Saami koji održavaju živu narodnu tradiciju te njihovo glavno sjedište je naselje Inari. Na samom sjeveru Norveške, uz fjordove, živi malobrojna skupina pomorskih Saamija. Na njihovu teritoriju nalazi se i znameniti sjeverni morski rt Nordkapp, a gotovo su ih asimilirali Norvežani. U sjevernoj Finskoj i dijelom Norveškoj živi jedna od najpoznatijih laponskih skupina davvijski Saami, sačuvana je narodna tradicija i jezik, postoje saamijske škole, izdaju se knjige, časopisi i udžbenici, a imaju i posebne radijske postaje. U sjevernoj i srednjoj Švedskoj i Norveškoj razlikujemo još najmanje četiri skupine Laponaca, te na sjeveru Švedske, u kraju gromadnog gorja s velikim rudnim bogatstvima, žive lulejski Saami. Oni su razmjeno dobro sačuvali svoj jezik, dobri su obrtnici (posebno drvodjelci), imaju razrađen obrazovni sustav, nakladničku i informativnu djelatnost i druge kulturne djelatnosti. Pitejski Saami nastanjuju izduženi prostor oko Botničkog zaljeva na Baltičkom moru (i velike luke Lulea), sve do norveških obala prema južnim Lofotima na Sjevernom moru. To je i dalje polunomadski narod koji polako izumire. Prema srednjoj Švedskoj i Norveškoj živi manja skupina umejskih Saamija koji su održali raznoliku narodnu tradiciju, ali im je jezik već posve ugrožen iako neke školske sate imaju na svom jeziku. Konačno, na granici Norveške i Švedske prema jugu živi skupina aarjelskih Saamija koji imaju svoje škole na norveškoj strani, a u Švedskoj su gotovo asimilirani. Izdaju i svoje publikacije, uz sudjelovanje u obrazovnom sustavu na vlastitom jeziku. U Finskoj, Švedskoj i Norveškoj, bez obzira na njihov broj, imaju i posebne parlamente koji su savjetodavna tijela i bore se za očuvanje autentične laponske kulture, te artikuliraju zahtjeve Saamija, osobito u očuvanju i promicanju njihove povijesti, kulture, običaja, u čemu danas imaju veliku podršku većinskih naroda s kojima žive. Sjedište parlamenta Saamija je u sjevernonorveškom gradu Kautokeinu. Početkom 1996. godine novi parlament Saamija (Saamediggi) konstituiran je zahvaljujući Parlamentarnom zakonu kao predstavničko tijelo Samija, a naslijedio je Saami Delegation (Delegaciju Saamija), koja je poznta kao stari parlament Saamija koji je uspostavljen 1973. godine. Izbori za parlament Saamija održavaju se svake četiri godine.
Saami narod je tradicionalan narod koji vjeruje da svaki predmet u šumi ima svoju dušu. Njihovi ornamenti, odjeća i zanati kombinirani su od tradicije i starih vjerovanja skandinavskih i istočno-europskih naroda iz doba vikinga, na taj način stvarajući jedinstvenu sami tradiciju. Kulturno nasljedstvo održano je jer su sami uvijek unosili originalnost u literaturu, umjetnost, zanate, glazbu i kazalište, tako su i njihove narodne nošnje povezane s određenim područjima.
Već 1619.godine potječu pismena djela na Saami jeziku, a Saami narodne pjesme su objavljene 1673.godine u Schefferusovom djelu 'Lapponia'.
Postoji nekoliko vrsta tradicionalnog Saami stila pjevanja od kojih je najpoznatiji joik (jojk, juoigan), lavlu/laavloe stil i vuelie. Joikanjem se pjevač duboko identificira s nekim ili nečim te je ovaj način pjevanja jako osoban i dodiruje temu Saami produhovljenosti uz to se koristi tradicionalni bubanj. Lavlu se pjeva sa riječima, a vuelie je prepričavanje priče o nekoj osobi ili događaju. Sami su koristili jedan instrumet, posebno oblikovano drvo ili rog, spojen na jednu žicu, po imenu bullroarer, a vrteći oko glave se proizvodio zvuk, koristili su i frulu. Njihova nacionalna himna zove se 'Pjesma sami obitelji' koju je 1906. godine napisao Isak Saba, a nacionalni dan Saama slave 6.veljače. Od 1986.godine imaju vlastitu zastavu, koja sadržava boje narodnih nošnji a krugovi na njoj predstavljaju mjesec i sunce.
Saami imaju jedinstven način života, kulturu i jezik koji su se uspjeli održati u njihovoj regiji sve do danas i time dokazuju da su Saami jedan jak narod koji ne podliježe lako utjecajima sa strane i snažno se bori da zadrži svoj stil života povezan s prirodom.
LAPONIJA
Laponija (Lappland, Lappi, Sápmi, Sameland, i Saamiland), je zemlja bez državnih granica koja se proteže na oko milijun i sto tisuća četvornih kilometara (20 puta veća površina od Hrvatske).
Laponiju tradicionalno naseljava narod po imenu Saami što na njihovom jeziku znači „čovjek“ ili kako ih mi nazivamo Laponci a to smatraju malo pogrdnim imenom.
Narod ima dugu povijest, bogatu narodnu baštinu i živi na specifičan način.
Površina Laponije se nalazi iznad artičkog kruga, zapadni dijelovi obuhvaćaju fjordove, ledenjake i planine, najveći vrh je planina Kebnekaise (2.111 m) u Švedskoj.
Prema istoku se pružaju ravnice, pašnjaci i jezera, na krajnjem istoku počinje teritorij tundre. Laponija se nalazi u sjevernoj Europi na sjeveru Skandinavije (sjeverna provincija Finske nosi naziv Laponija, kao i švedska pokrajina Lappland na sjeveru iako je administrativno podijeljena između dvije zemlje nosi naziv Laponija.), i poluotok Kola, u Rusiji.
Nakon pada SSSR-a dolazi do poboljšanja međunarodnih odnosa ovih zemalja što je jako bitno za pripadnike Saami naroda, kao i lokalnog stanovništva koje ima Saami pretke iz prošlosti zato jer većina lokalnog stanovništva regije vuče porijeklo od Saami naroda.
Prema statistikama u Laponiji živi oko 70.000 pripadnika Saami naroda, u Norveškoj ih živi oko 40.000, 20.000 u Švedskoj, 7.500 u Finskoj i oko 2.500 u Rusiji na poluotoku Koli.
Arktička kultivirana područja Laponije uvrštena su u popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Kako postoji više Sami naroda, tako postoji i više Saami jezika, ali svi Sami jezici spadaju pod ugro-finsku skupinu jezika, a najbliži su im balto-finski jezici (finski i estonski).
Sami jezici najčešče se dijele na 9 dijalekata: južno samski, ume, pite, lule, sjeverno samski, enare, skolt, kildin i ter.
Laponija je poznata po polarnoj svjetlosti ili 'noć bez mraka' koju nazivaju - laponijsko ljeto. Polarna noć ondje traje gotovo mjesec dana, od sredine prosinca do početka siječnja.
Dana bez noći u ljetnim mjesecima može biti i 60-ak.
Sunce nikad ne zalazi već samo dotakne horizont i opet se u svom sjaju izdiže polako.
Prvi snijeg padne već u listopadu i zadržava se do 6 mjeseci.
U mnogim mjestima na sjevernu Finske, Norveške i Švedske nalaze sportske zračne luke, plovi se Botničkim zaljevom, a na sjeveru oko rta Nordkappa sve do velike luke Murmansk na ruskoj Koli, a od Helsinkija se željeznicom uz Botnički zaljev putuje do grada Bormija, od kojeg vode dobre ceste prema finskom i norveškom sjeveru. Na rubu južne Laponije u Finskoj nalazi se najveće gradsko središte sjeverne Finske i Saamija – Rovaniemi, a tu se nalazi i sveučilište se pet fakulteta i oko 10.000 studenata. Malo sjevernije je, samo 15-tak kilometara od Rovaniemija, malo selo Napapiiri, poznato kao sjedište Djeda Božićnjaka, a godišnje ga posjeti više od pola milijuna turista.
Od švedske luke Lulea u Botničkom zaljevu, pa sve do norveške luke Narvik u Sjevernome moru, sagrađena je transverzalna nordijska željeznička pruga. Njezina osnovna namjena bila je prijevoz elikih količina željezne (i drugih) rude iz brojnih sjevernošvedskih rudnika.
Tu se razvila golema rudarska djelatnost, praćena i razvojem metalurgije i proizvodnjom vrsnog švedskog čelika. Glavna središta su u starima laponskim naseljima Gallivare i Kiruna te u njihovoj okolici.
U najnovije vrijeme važnost tih rudokopa i metalurgije znatno je opala.
ponedjeljak, 21. studenoga 2011.
BOŽIĆNI SAJAM - ČAROLIJA ADVENTA
Zbog posebne blještave, blagdanske atmosfere koja tijekom prosinca vlada diljem Europe, adventska putovanja, sudeći prema prodaji, sve su popularnija. U neku od europskih metropola na advent se može već za nekoliko stotina kuna.
Ponuda je velika, od klasičnih destinacija kao što su Beč, Prag, Budimpešta, gradova južne Njemačke do, recimo, Londona, Milana ili Pariza, u kojem adventski turisti spajaju predbožićni ugođaj i šoping.
Za najrazvikanije i udaljenije europske metropole po osobi treba izdvojiti minimalno između tri i četiri tisuće kuna, u bližu Budimpeštu se na tri dana može za 585 kuna, u Prag na četiri dana za 995 kuna, a u Bratislavu, u aranžmanu s dva noćenja, za samo tristotinjak kuna. Mnogi ljubitelji predbožićnog ugođaja u Europi priuštit će si ga i u vlastitoj organizaciji.
Britanski tabloid Mirror sastavio je top listu deset najpopularnijih božićnih sajmova u Europi.
Na njoj su četiri sajma u Njemačkoj; najveći u Nürnbergu (privuče oko dva milijuna posjetitelja iz svih krajeva svijeta) te sajmovi u Berlinu, Dresdenu i Münchenu.
Francuski gradić Lille koji smješten nedaleko belgijske granice, Tallinn,glavni grad Estonije smješten u Finskom zaljevu, te glavni grad Danske Kopenhagen, preporučaju se kao vrhunski doživljaj.
Na listi nezaobilazni su Beč, Budimpešta i Prag, a Božićni sajam ili Christkindlmarkt u Salzburgu jedan je od najstarijih u Europi, a u vrijeme adventa posjete ga stotine tisuća turista.
Korijene vuče još iz 15. stoljeća, a u svom romantičnom okružju, vjerojatno je najsposobniji prizvati božićnu toplinu. Snijegom pokriveni krovovi, miris kuhanog vina, tradicionalni kolačići i ručno izrađeni ukrasi, faktori su koji će razgaliti i zainteresirati svakog posjetitelja. Salzburg je jedan od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa, s predivnim pogledom i lokacijom, a njegov stari dio je na popisu mjesta svjetske baštine.
Radno vrijeme Christkindlmarkta od ponedjeljka do četvrtka je od 10 ujutro do 20.30, petkom od 10 ujutro do 21 sat, subotom od 9 do 21, a nedjeljom od 9 do 20.30.
Za Badnjak sajam radi od 9 do 15 sati, a za Božić i blagdan sv. Stjepana od 11 do 18 sati.
Sajam u Salzburgu sastoji se od nešto više od 95 štandova, podijeljenih u šest raznobojnih dijelova, a prostiru se preko dva glavna trga, Domplatz i Residenzplatz.
Na božićnom sajmu, najtraženije su Mozart kuglice, prženi bademima i zašećerene jabuke.
Cijene ručno rađenih ukrasa kreću se od 3 do 15 eura, staklene kuglice mogu dosegnuti cijenu čak od 10 eura a za klasični ručak od par debrcinki sa senfom i šalicu kuhanog vina platiti ćete oko 5 eura. U blizini se nalazi gradsko klizalište na Mozartplatzu.
Svake godine, mještani Salzburga biraju i "pravog malog Isusa", kojeg posjetitelji mogu vidjeti samo subotom. Za 35 eura možete se sat vremena provozati kočijom, dobijete i tople prekrivače tako da bezbrižno možete uživati u razgledavanju.
Ako ste u Salzburgu, svakako posjetite Mozartovu kuću.
Ulaznicu za ovaj muzej platiti ćete sedam eura. Ovaj poznati glazbenik rođen je u kući Hagenauer, na trećem katu 1756. godine, a njegov dom danas je jedan od najpoznatijih i najposjećenijih muzeja.
Mozart je živio i na adresi Markettplatz 8 te je i taj prostor pretvoren u muzej ali nije tako popularan kao njegova rodna kuća. U obnovljenom prostoru na tri kata posjetitelji mogu vidjeti kako je Mozart rastao, kada se i kako počeo baviti glazbom, tko su mu bili prijatelji i kako se slagao s roditeljima. Izložene su i njegova mala violina te drugi instrumenti koje je svirao. Svakako probajte poznatu slasticu, Mozartove kuglice za koje ćete izdvojiti osam eura. Ovu slasticu su prvi put proizveli krajem 19.stoljeća. Kuglice po originalnoj recepturi možete probati u Cafe Fürst, dok je 'klasične' najbolje kupovati u ulicama i prodavaonicama izvan glavnih turističkih ruta. Za sve željne dobro šopinga tu je Getreidegasse, najpoznatija trgovačka ulica u Salzburgu. Poznata je po odličnim trgovinama za svačiji džep, ali i po posebnom razmještaju ulica te mnoštvu uskih prolaza i spojenih kuća koje joj daju poseban ugođaj.
Korijene vuče još iz 15. stoljeća, a u svom romantičnom okružju, vjerojatno je najsposobniji prizvati božićnu toplinu. Snijegom pokriveni krovovi, miris kuhanog vina, tradicionalni kolačići i ručno izrađeni ukrasi, faktori su koji će razgaliti i zainteresirati svakog posjetitelja. Salzburg je jedan od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa, s predivnim pogledom i lokacijom, a njegov stari dio je na popisu mjesta svjetske baštine.
Radno vrijeme Christkindlmarkta od ponedjeljka do četvrtka je od 10 ujutro do 20.30, petkom od 10 ujutro do 21 sat, subotom od 9 do 21, a nedjeljom od 9 do 20.30.
Za Badnjak sajam radi od 9 do 15 sati, a za Božić i blagdan sv. Stjepana od 11 do 18 sati.
Sajam u Salzburgu sastoji se od nešto više od 95 štandova, podijeljenih u šest raznobojnih dijelova, a prostiru se preko dva glavna trga, Domplatz i Residenzplatz.
Na božićnom sajmu, najtraženije su Mozart kuglice, prženi bademima i zašećerene jabuke.
Cijene ručno rađenih ukrasa kreću se od 3 do 15 eura, staklene kuglice mogu dosegnuti cijenu čak od 10 eura a za klasični ručak od par debrcinki sa senfom i šalicu kuhanog vina platiti ćete oko 5 eura. U blizini se nalazi gradsko klizalište na Mozartplatzu.
Svake godine, mještani Salzburga biraju i "pravog malog Isusa", kojeg posjetitelji mogu vidjeti samo subotom. Za 35 eura možete se sat vremena provozati kočijom, dobijete i tople prekrivače tako da bezbrižno možete uživati u razgledavanju.
Ako ste u Salzburgu, svakako posjetite Mozartovu kuću.
Ulaznicu za ovaj muzej platiti ćete sedam eura. Ovaj poznati glazbenik rođen je u kući Hagenauer, na trećem katu 1756. godine, a njegov dom danas je jedan od najpoznatijih i najposjećenijih muzeja.
Mozart je živio i na adresi Markettplatz 8 te je i taj prostor pretvoren u muzej ali nije tako popularan kao njegova rodna kuća. U obnovljenom prostoru na tri kata posjetitelji mogu vidjeti kako je Mozart rastao, kada se i kako počeo baviti glazbom, tko su mu bili prijatelji i kako se slagao s roditeljima. Izložene su i njegova mala violina te drugi instrumenti koje je svirao. Svakako probajte poznatu slasticu, Mozartove kuglice za koje ćete izdvojiti osam eura. Ovu slasticu su prvi put proizveli krajem 19.stoljeća. Kuglice po originalnoj recepturi možete probati u Cafe Fürst, dok je 'klasične' najbolje kupovati u ulicama i prodavaonicama izvan glavnih turističkih ruta. Za sve željne dobro šopinga tu je Getreidegasse, najpoznatija trgovačka ulica u Salzburgu. Poznata je po odličnim trgovinama za svačiji džep, ali i po posebnom razmještaju ulica te mnoštvu uskih prolaza i spojenih kuća koje joj daju poseban ugođaj.
ADVENT NA VRATIMA
Advent ili došašće je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića.
Advent je razdoblje molitve, posta, druženja, zabavljanja i veselja te specifičnih običaja i općenito pripremanja za proslavu Kristova rođenja a počinje četiri nedjelje prije Božića.
Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca, završava 24. prosinca na Badnjak. Obuhvaća četiri nedjelje koje prethode Božiću u spomen na četiri tisućljeća koliko je, prema Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.
Taj običaj prisutan je još od 567. godine i duboko je ukorijenjen u europskoj i hrvatskoj kršćanskoj tradiciji,
Od 8. stoljeća, razdoblje došašća, počinjalo je 11. studenog na blagdan sv. Martina i bilo je strogo poput korizme.
Kasnije je taj običaj, znatno ublažen, makar se i danas, razdoblje došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbi.
U došašću, izrađuje se i na stol se stavlja adventski vijenac sa četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje u došašću.
Iz generacije u generaciju ponavljaju običaje od kojih su se mnogi sačuvali do danas, primjerice pšenica se sije da bi prizvalo obilje, zlatnim šibama se plaše zločesta djeca a dobru djecu daruje se sušenim voćem.
U vrijeme Došašća, blagdani Sv. Barbare, Sv. Lucije i Sv.Nikole po narodnoj tradiciji bogati su običajima, ritualima, ceremonijama i folklorima.
Ljudi su se više nego inače međusobno posjećivali i družili.
Tako se zajednički, uz pjevanje i molitvu, išlo na prvu jutarnju misu, a već na Sv. Barbaru pojavljivali su se prvi čestitari.
Na Nikolinje se plašilo šibama i lancima, a u noći Sv. Lucije djevojke su, u snu, mogle doznati za kojeg će se momka udati.
Uz uobičajene pripreme, na blagdan Sv. Barbare, zaštitnice od nevremena, ali i ljudi s opasnim zanimanjima, vatrogasaca, vojnika i rudara, 4. prosinca, pojavljivali su se prvi čestitari, muškarci koji su svojim dolaskom u kuću najavljivali obilje, a u nekim se krajevima već sijala božićna pšenica.
Na blagdan Sv. Nikole, zaštitnika mornara, putnika i male djece, 6. prosinca, na tragu europskoga kulturnog miljea, u gotovo svim sredinama, osobito građanskim, bio je običaj darivanja, toga dana bilo je uobičajeno maskiranje u dobrog biskupa koji je u pratnji zločestog đavla, Krampusa, noseći poklone i zlatne šibe, uz zveket Krampusovih lanaca, obilazio kuće i nagrađivao dobru, a plašio zločestu djecu. Šibe, tradicionalni pokloni, sušeno voće i slatkiši te očišćene čizmice u prozorima, a ponegdje i cijela ceremonija zadržali su se do danas.
Na blagdan Sv. Lucije, 13. prosinca, zaštitnice vida, krojača i kovača, u gotovo svim krajevima sijalo se pšenicu čijim se zelenilom prizivala plodnost i obilje u nadolazećoj godini.
Narasla se pšenica, tradicionalno vezala crvenom trakom koja je štitila od uroka, stavljala, ovisno o području, u kut sobe, na stol ili pod bor. U sredinu božićne pšenice, koja se sijala i u izdubljenu repu, negdje se stavlja jabuka, a negdje jedna ili čak i tri svijeće.
Na blagdan Sv. Lucije bilo je i drugih običaja. U nekim su krajevima toga dana muškarci ogrnuti bijelom plahtom i maskirani u ženu hodali selom i strašili djecu i mlade djevojke noseći izdubljene tikve s urezanim očima i ustima i svijećom, pladnjeve sa životinjskim očima i nožem ili lonce sa žeravicom. Osim djece, na meti su bile i mlade djevojke, a u nekim krajevima osobito djevojčice koje još nisu naučile plesti i kačkati.
Na Sv. Luciju mnogo se gatalo, posebno o udaji. Toga su dana neudane djevojke na jedanaest papirića ispisale imena momaka za udaju, a dvanaesti su ostavile prazan. Svakog su dana po jedan neotvoreni papirić bacale u vatru. Zadnji su papirić na Božić odmotale, pa ako je bio prazan, znale su da se neće udati, a ako je na njemu bilo ime, sljedeće će se godine udati baš za tog momka. U nekim su područjima na Sv. Luciju djevojke za udaju postile, uvjerene da će se udati za momka kojega će te noći sanjati.
Od blagdana Sv. Lucije započinjala je i izrada tradicijskog božićnog nakita. Izrađivao se od papira, slame i plodova, prvobitno za ukrašavanje izvornoga božićnog ukrasa od zelenila, kinča, a poslije i za božićno drvce.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)