Božićno drvce nezamislivo je bez lampica i ukrasa.
Thomas Alva Edison je 1879. godine je izumio prvu upotrebljivu žarulju s ugljenom niti a samo tri godine poslije u New Yorku je za svog prijatelja osvijetlio božićno drvce prvim električnim lampicama.
Lampice su godinama dorađivane a u prodaju su puštene tek 1890. godine.
Prve lampice koje su puštene u prodaju bile su teške i vruće te jednako riskantne za požar kao i obične svijeće. Postavljali su ih profesionalci jednu po jednu i zato su bile iznimno skupe, tako da početkom prošlog stoljeća je cjelokupno ukrašavanje uz lampice i servis stajao 300 dolara.
Nakon Drugog svjetskog rata izumljene su prve trepereće lampice u bojama.
Prve ukrasne kuglice pojavile su se 1847.godine u malom njemačkom mjestu Lauscha, koji je poznat po izradi stakla još od 12. stoljeća. Hans Grenier bio je siromašni staklar koji je odlučio razveseliti svoju obitelj staklenim kuglicama jer nije imao novca za pozlaćene lješnjake, i orahe, slatkiše i jabuke koji su tada bili popularni ukrasi, zato su prve kuglice bile u obliku jabuka i orašastih plodova i svjetlucave srebrnkaste unutrašnjosti.
Glas o njegovom izumu brzo se proširio svijetom, a bogataši iz inozemstva nosili su ih kući.
Grenier i njegova obitelj su od 1870. do 1930.godine, kreirali 5000 unikatnih vrsta staklenih kuglica.
Iako se pokazalo da su plastične kuglice jeftinije, sigurnije i praktičnije, 20-ak malih obiteljskih tvrtki u Lauschi se i dalje održavalo i staklene kuglice postale su pravo bogatstvo.
Sredinom 2008. godine u tvrtki Kerbs Glass Lauschase, proizvedena je crvena kuglica optočena sa 120 dijamanata 5.1 karatom i izrezbarenim 12-karatnim zlatom, cijena joj je 31.400 dolara.
Danas su ukrasi dio božićne bajke, uljepšavaju domove, unose mir i toplinu.
Blagdanski duh nagovijeste božićna svjetla koja se u gradovima diljem svijeta pale u petak prije prve nedjelje Došašća, tada se otvaraju božićni sajmovi.
U talijanskom gradu Gubbio stanovnici još od 1981. godine stvaraju najveće svjetleće drvce. Od kamena posljednje kuće pa sve do vrha planine Ingino drvce visoko je 800 metara a široko 400 metara oblikuje 250 zelenih lampica, na vrhu je zvijezda veličine kvadratnog kilometra, čiju unutrašnjost popunjava 200 lampica a jezgru drveta sačinjava 3500 šarenih lampica.
Najskuplje božićno drvce na svijetu smješteno u predvorje hotela 'Emirates Palace' u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za ovu je skupocjenu, 13 metara umjetnu jelku ukrašenu s 131 ukrasom od kojih su neki izrađeni od zlata i safira, uprava hotela izdvojila nevjerojatnih 14,3 milijuna eura.
Ovaj se ekstravagantni hotel, osim najskupljim božićnim simbolom, može pohvaliti vlastitom marinom, helidromom te automatom koji umjesto žvakaćih guma i čokoladica izbacuje zlatne poluge.
Draguljarnica Soo Kee u Singapuru je vlasnik božićnog drvca koje je vrijedno milijun i pet tisuća američkih dolara,optočen je 21.798 dijamanata sveukupnog 913 karata, 3762 kristalne kuglice te 456 svijećica. Visoko je oko šest metara i težine od malo više od tri tone.
Remek djelo je Ginza Tanaka draguljarnice, teško je oko 24 kilograma,božićno drvce sa preko 240 dijamanata, perlica i zlatnih trakica vrijednosti od 1,6 milijuna američkih dolara. Izloženo je u Osaki, Japanu.
Poznati francuski slastičar Patrick Roger 2010. godine uoči Božića je sagradio divovsko božićno drvce od čokolade. Drvce je bilo visoko 10 metara i težilo je četiri tone. Ova nesvakidašnja skulptura izrađena je u humanitarne svrhe.
Londonski noćni klub Movida 2007. godine prezentirao je najskuplji božićni koktel Flawless, što u prijevodu znači „besprijekoran“.
Čaša tog koktela stoji vrtoglavih 71.000 dolara. Taj napitak sadrži konjak Luja XIII (čija je vrijednost boce 1500 dolara), šampanjac Cristal Rose (vrijednost boce je 700 dolara), najpoznatiji barski začin Angostura bitter (boca 100-200 dolara), nekoliko listića jestivog 24-karatnog zlata i smeđi šećer, tomu dodaju i dijamantni prsten od 11 karata koji se poslužuje u svakoj čaši s Flawlessom.
Njegovo ispijanje budno prate dvojica čuvara pazeći da se koktel ispije do kraja kako se uzaludno ne bi potrošila ni jedna kap.
Nema komentara:
Objavi komentar