BADNJAK

Badnjak se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od naziva „bdjeti“ , jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje.

Kako se u badnjoj noći bdije, razumljiva je uloga koju ima svjetlo te su uobičajene božićne svijeće neizostavni dio taj dan.

Badnji dan je bogat božićnim događajima i folklornim sadržajima, taj dan ženski dio obitelji rano ustaje tako da do zvuka večernjih zvona uspije pospremiti i počistiti kuću i oko kuće i pripremiti jela za  nemrsnu večeru i za obilje hrane za sutrašnji Božićni dan.

Na Badnjak nema objeda, posti se do večeri te se jede samo navečer ali nemrsna hrana. Glavno jelo je bakalar ili neka druga vrsta ribe.

Muški dio obitelji zaduženo je da nabave namirnice te da iscijepaju i donesu dovoljno drva za naredne dane, te da kući donesu „badnjak“,kako se ovisno o pojedinim krajevima zove debeli panj ili klada koji se stavlja na ognjište prije nego se započne večera.

U prostoriji u kojoj se blaguje prostire se slama, a ona slama koja se stavlja pod stolnjak služi za gatanje te ona žena koja izvuče dulju slamku imati će dulju kudjelju.

Večera se završava u nekom predviđenom vremenu, kratko vrijeme se priča za stolom te se mladež uputi prema crkvi na polnoćku dok stariji odu na počinak.

Proslava polnoćke je vrhunac badnjeg bdijenja te upravo sa bdjenjem je povezano nekoliko običaja.

Badnjak u gradu sačuvao je tek djelić seoskih tradicija, slavi se uz božićno drvce, uz kućne jaslice, pjevanjem ili slušanjem božićnih  pjesama te uz posebno pripremljenu večeru te odlazak na misu polnoćku.