BOŽIĆNO DRVCE

 Božićno drvce je obično zimzeleno stablo koje ima dugu povijest te je u različitim kulturama postalo uobičajen zimski prizor.
Tradicionalno, božićna drvca se ne unose u domove niti ukrašavaju prije Badnjaka, 24.prosinca, a iznose se na blagdan Sveta tri kralja,6.siječnja, kada i završavaju božićni blagdani. Taj se dan posljednji put pale božićne svijeće.

Ukrašavanje božićnog drvca je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija, u Njemačkoj i sjevernoj Europi običaj ukrašavanja stabala potječe iz poganskih vremena kad su stabla smatrali simbolima koji predstavljaju plodnost bogova prirode. Iako je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19.stoljeća, uglavnom zbog utjecaja njemačke tradicije te prostorno-političkih dodira. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca.

Taj je običaj bio povezan sa zimskim solsticijem oko 21. prosinca, kojeg su smatrali danom ponovnog rođenja boga Sunca.

Ukrašavanje stabala kasnije je postao jedan od kršćanskih običaja, ali nakon što je Crkva 25. prosinca odredila kao dan Kristova rođenja, pa se je time zamijenila poganska proslava solsticija.

Božićno drvce može biti umjetno ili prirodno, ovisno o tome što ljudi žele.

U rasadnicima stabla se prodaju i u teglama sa korijenom i zemljom koje se kasnije mogu posadit s obzirom na to da je mala vjerojatnost da će stablo preživjeti presađivanje.

Stablo je osjetljivo na visoke temperature i nisku vlažnost zraka prostora u kojem se neko vrijeme nalazi stoga bi se stablo trebalo tek par dana nalaziti u zatvorenom prostoru zato što toplina prekida dormanciju pa slabi zaštitni mehanizam kod stabala koja se zatim kod prenošenja na otvoreno izlažu hladnoći.

Od prirodnih drvca, imamo mnogo izbora iz roda borovki,

npr.: obični bor (Pinus sylvestris), smreka (Picea abies), pančićeva omorika(Picea omorika), koloradska jela (Abies concolor), kavkaska jela (Abies nordmanniana), obična jela (Abies alba), plemenita jela (Abies procera).

Izdvojimo rod jele (Abies) jer se pokazao kao najbolji za korištenje jer im iglice pretjerano ne padaju nakon što se stablo osuši, ugodno mirišu i imaju lijepu boju, također se mnoge vrste smreke koriste kao božićna drvca, neki ih smatraju i najljepšom vrstom stabala, ali smrekama iglice počinju brzo otpadati nakon sječe, a neke vrste smreke imaju veoma oštre iglice što ukrašavanje čini neugodnim.

Umjetna drvca su sve popularnija zato jer su praktičnija, možemo ih koristiti nekoliko godina i jeftinija su od pravih drvaca, a ako živimo u unajmljenom domu ili stanu, često se događa da nam stanodavac ne dopušta držanje pravih drvca zbog potencijalne opasnosti od požara koje mogu izazvati osušena drvca.

Umjetna drvca nužna su i osobama koje su alergične na golosjemenjače.