"Tijekom svog razvoja otkrijemo tko smo zapravo i tada donesemo odluku za koju smo odgovorni.

Odluku donesite zbog sebe jer nikad nećete živjeti tuđi život."

Eleanor Roosevelt

       

BOŽIĆNA ČAROLIJA

Božićno drvce nezamislivo je bez lampica i ukrasa.

 Thomas Alva Edison je 1879. godine je izumio prvu upotrebljivu žarulju s ugljenom niti a samo tri godine poslije u New Yorku je za svog prijatelja osvijetlio božićno drvce prvim električnim lampicama.

Lampice su godinama dorađivane a u prodaju su puštene tek 1890. godine. 

 Prve lampice koje su puštene u prodaju bile su teške i vruće te jednako riskantne za požar kao i obične svijeće. Postavljali su ih profesionalci jednu po jednu i zato su bile iznimno skupe, tako da početkom prošlog stoljeća je cjelokupno ukrašavanje uz lampice i servis stajao 300 dolara.

Nakon Drugog svjetskog rata izumljene su prve trepereće lampice u bojama.

 Prve ukrasne kuglice pojavile su se 1847.godine u malom njemačkom mjestu Lauscha, koji je poznat po izradi stakla još od 12. stoljeća. Hans Grenier bio je siromašni staklar koji je odlučio razveseliti svoju obitelj staklenim kuglicama jer nije imao novca za pozlaćene lješnjake, i orahe, slatkiše i jabuke koji su tada bili popularni ukrasi, zato su prve kuglice bile u obliku jabuka i orašastih plodova i svjetlucave srebrnkaste unutrašnjosti.

Glas o njegovom izumu brzo se proširio svijetom, a bogataši iz inozemstva nosili su ih kući.

Grenier i njegova obitelj su od 1870. do 1930.godine, kreirali 5000 unikatnih vrsta staklenih kuglica.

Iako se pokazalo da su plastične kuglice jeftinije, sigurnije i praktičnije, 20-ak malih obiteljskih tvrtki u Lauschi se i dalje održavalo i staklene kuglice postale su pravo bogatstvo.

Sredinom 2008. godine u tvrtki Kerbs Glass Lauschase, proizvedena je  crvena kuglica optočena sa 120 dijamanata 5.1 karatom  i izrezbarenim 12-karatnim zlatom, cijena joj je 31.400 dolara.

Danas su ukrasi dio božićne bajke, uljepšavaju domove, unose mir i toplinu.

Blagdanski duh nagovijeste božićna svjetla koja se u gradovima diljem svijeta pale u petak prije prve nedjelje Došašća, tada se otvaraju božićni sajmovi.

U talijanskom gradu Gubbio stanovnici još od 1981. godine stvaraju najveće svjetleće drvce. Od kamena posljednje kuće pa sve do vrha planine Ingino drvce visoko je 800 metara a široko 400 metara oblikuje 250 zelenih lampica, na vrhu je zvijezda veličine kvadratnog kilometra, čiju unutrašnjost popunjava 200 lampica a jezgru drveta sačinjava 3500 šarenih lampica.

Najskuplje božićno drvce na svijetu smješteno u predvorje hotela 'Emirates Palace' u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za ovu je skupocjenu, 13 metara umjetnu jelku ukrašenu s 131 ukrasom od kojih su neki izrađeni od zlata i safira, uprava hotela izdvojila nevjerojatnih 14,3 milijuna eura. 

 Ovaj se ekstravagantni hotel, osim najskupljim božićnim simbolom, može pohvaliti vlastitom marinom, helidromom te automatom koji umjesto žvakaćih guma i čokoladica izbacuje zlatne poluge.

Draguljarnica Soo Kee u Singapuru je vlasnik božićnog drvca koje je vrijedno milijun i pet tisuća američkih dolara,optočen je 21.798 dijamanata sveukupnog 913 karata, 3762 kristalne kuglice te 456 svijećica. Visoko je oko šest metara i težine od malo više od tri tone.

Remek djelo je Ginza Tanaka draguljarnice, teško je oko 24 kilograma,božićno drvce sa preko 240 dijamanata, perlica i zlatnih trakica vrijednosti od 1,6 milijuna američkih dolara. Izloženo je u Osaki, Japanu.

Poznati francuski slastičar Patrick Roger 2010. godine uoči Božića je sagradio divovsko božićno drvce od čokolade. Drvce je bilo visoko 10 metara i težilo je četiri tone. Ova nesvakidašnja skulptura izrađena je u humanitarne svrhe.

Londonski noćni klub Movida 2007. godine prezentirao je najskuplji božićni koktel Flawless, što u prijevodu znači „besprijekoran“. 

Čaša tog koktela stoji vrtoglavih 71.000 dolara. Taj napitak sadrži konjak Luja XIII (čija je vrijednost boce 1500 dolara), šampanjac Cristal Rose (vrijednost boce je 700 dolara), najpoznatiji barski začin Angostura bitter (boca 100-200 dolara), nekoliko listića jestivog 24-karatnog zlata i smeđi šećer, tomu dodaju i dijamantni prsten od 11 karata koji se poslužuje u svakoj čaši s Flawlessom. 

Njegovo ispijanje budno prate dvojica čuvara pazeći da se koktel ispije do kraja kako se uzaludno ne bi potrošila ni jedna kap.

VUNENI ZAGRLAJ

Kada počne jesen i hladnije doba godine, iz ormara se vadi zimska odjeća, nezaobilazni su vuneni šalovi, rukavice i kaputi. Svi mi imamo barem jedan omiljeni vuneni džemper koji nas grije u hladnim zimskim danima.

 Vuna se koristi još od davnina.

Već u kamenom dobu, ljudi su se ogrtali ovčjim krznom a proces pređenja vune star je četiri tisuće godina.

Na teritoriju današnje Engleske, Rimljani su osnovali prvu radionicu za proizvodnju vunene odjeće oko 50. godine nove ere.

Vuna je na svojstven način pomagala u preživljavanju Eskima, Laponaca, Tibetanaca, Kašmiraca i Sibiraca.

Vuna je, naime, odličan toplinski izolator, ujedno propušta vlagu tako da na jednoj strani upija znoj i ostalu tjelesnu vlagu a na drugu je stranu iznosi.Vunu možete naći na svim kontinentima, dok je za australsko otočje ona sinonim gospodarskoga napretka. U svijetu je poznato desetak vrsta vune, od kojih su Kashmir, Mohair i Kamel, ali najcjenjenija je vuna australskih ovaca Merino s karakterističnom dlakom. Vuna štiti od hladnoće i vlage čak i na –30 C. Manje je poznato da stanovnici najtoplijih pustinjskih predjela Afrike, Azije i Australije, gdje se temperature penju i preko 50 C, također upotrebljavaju vunene odjevne predmete.Vunena vlakna prekrivena su prirodnom masnoćom koji se zove lanolin. Lanolin ima antibakterijsko djelovanje. Površina vunenih vlakna podsjeća na riblju krljušt, i prljavština teško prodire u njihovu unutrašnjost pa se lako uklanja četkanjem.

 Zato je prekrivače od vune dovoljno oprati jednom do dvaput godišnje. Tako se ni vunena odjeća ne mora prati odmah poslije svakog oblačenja, zato jer čista vuna ne privlači prljavštinu, ne zadržava neugodne mirise i ne proizvodi statički elektricitet.Svježe mrlje na vunenoj odjeći uklonite tapkajući ih čistom krpom kako ih vunena tkanina ne bi upila, nikako nemojte trljati. Bitno je da umrljanu vunenu odjeću nikad ne peglate zato jer tada se prljavština veže za tkaninu. Izbjegavajte jake deterdžente i izbjeljivače zato jer uništavaju vunenu tkaninu, čak je mala količina dovoljna da vunena vlakna požute i postanu kruta. 

Vuna se pere ručno u mlakoj vodi sa blagim deterdžentom tako da tkaninu potopite, ostavite nekoliko minuta da upije vodu te onda operite laganim stezanjem. Poslije pranja, tkaninu trebate isprati hladnom vodom, nikako je nemojte snažno cijediti, sušite je tako da je položite na ručnik, daleko od direktnog sunca i izvora topline. Vunu možete oprati u mašini za odjeću ali na posebnom programu za vunenu tkaninu, nemojte ju sušiti u sušilici. 

 Pravilnim održavanjem, vunena odjeća godinama će ostati kao nova. Vunena tkanina se malo gužva tako ukoliko je želite izglačati koristite glačalo na paru i preko stavite vlažnu i čistu pamučnu krpu kako se ne bi sjajila. Vuna ima mnogo prednosti ali jednu veliku manu, moljci je obožavaju i pregristi će i debelu plastičnu vreću da dođu do vunene tkanine. Prije spremanja u ormar, vunu dobro operite i tako ćete spriječiti napad moljaca. Također, moljcima smeta svjetlost i stalno prevrtanje po ladicama, njihove napade spriječiti ćete tako da svoju omiljenu vunenu odjeću koju nećete oblačiti nemojte skloniti u kut ormara nego je držite u ladicama gdje držite svakodnevnu odjeću-rezultat je da stalno prevrtanje i provjeravanje će otjerati male štetočine. 

BOŽIĆNI DAN

Rođenje Boga-čovjeka je jedinstveni povijesni događaj koji kršćanski svijet slavi od davnina.

Ta svetkovina nazvana Božić, riječ je umanjenica od riječi Bog i prvi je naziv djeteta Isusa, te je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja.

Božić je blagdan mira, vrijeme okupljanja obitelji, radosti i zbližavanja a danas ga slave i mnogi nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se daju i prigodni darovi.

U mnogim se zemljama božićni blagdani slave na drugačije načine, baš kao što Hrvatska ima ima svoje običaje i tradiciju, isto tako imaju i ostale zemlje.

U Australiji i zemljama istog podneblja Božić se slavi usred ljeta zbog vremenske razlike između polutki, Meksiko ima tradiciju da ljudi idu od vrata do vrata čestitajući te sudjeluju u razbijanju pinjata.

Japanci Božić slave po uzoru na zapadne zemlje iako nisu kršćanska zemlja, važniji blagdan od Božića jest Nova godina.

 Na Tajvanu Božić se neslužbeno slavio budući da je tog dana 25.prosinca 1947. potpisan ustav Republike Kine koji se svake godine slavio kao nacionalni praznik, iako je 2001. ukinut taj praznik, Božić se ipak ponegdje još neslužbeno slavi.

U Finskoj se od davnina  Djed Božićnjak naziva Joulupukki što na finskom znači „božićna koza“, jer po staroj tradiciji ljudi su se odijevali u kozju kožu te kružili kućama jedući ostatke od božićnih jela.

Kod kršćana, u mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na tri mise.

Prva je misa je polnoćka, druga je rana jutarnja a zovemo ju „pastornica, zornica“ ili „mala misa“. Običaj je da se  na rano jutarnjoj misi ide se na pričest.

Treća misa zove se „poldanica“ ili „vela misa“.

Tradicionalno se na stolu nalazi  boca rakije i košarice sa suhim smokvama, lješnjacima, orasima, bademima ali to sve ovisi kojim blagodatima prirode obiluje neki kraj.

Božićni ručak uvijek je svečan i obilan te skuplja se čitava obitelj. Jelovnik je većinom tradicionalan, tako da se na stolu može naći voće, povrće, mesna pečenja, hladetina, sarma, juha, domaći kruh i peciva ali sve ovisi i o ukusima gostiju i ukućana.

BOŽIĆNA ZVIJEZDA

Božićna zvijezda ili mlječika, diljem svijeta poznata je kao božićni cvijet, jer svojom žarko crvenom bojom naspram tamnozelenih listova pristaje ugođaju i dekoraciji blagdanskog ambijenta.

Cvjetovi ove biljke prilično su neupadljivi sa sitnim žutim komuškama i prašnicima u sredini.

Ono što ovu biljku čini privlačnom su upadljive boje velikih listova ili brakteja koji okružuju te cvjetove.

Ova biljka sadrži otrovan, mliječni sok koji istječe iz stabiljke pri oštećenju ili obrezivanju.

Božićna zvijezda biti će pravi ukras u vašem doma za vrijeme božićnih blagdana, ako je lijepa i zdrava, a da biste to postigli, kupujte samo zdrave biljke svjetlozelenih svježih listova, sa izrazitom bojom brakteja i više cvjetnih glavica, od kojih su neke otvorene a neke su u pupu.

Pazite da žute komuške ne otpadaju, zato jer tada će se dogoditi da će brakteje biti kraćega vijeka.

Nemojte kupovati biljke na kojima lišće žuti i otpada, ili one koje biljke koje su bile izložene hladnoći ili propuhu na otvorenim štandovima, zato jer takve biljke će se vrlo teško prilagoditi uvjetima u stanu ili kući i najvjerojatnije će ubrzo uginuti.

Biljku postavite na prirodnom svjetlu, a zimi na izravnom suncu.

Dok raste,biljku sklonite sa izravnog sunčevog svjetla, održavajte zemlju dovoljno vlažnom i ne dopustite isušivanje biljke. Nakon cvatnje zalijevajte je samo jednom na tjedan i održavajte je prilično suhom.

Nemojte biljku stavljati blizu radijatora zbog toga jer smanjuju vlažnost zraka, a dok su brakteje u boji,

najbolje joj odgovara temperatura između 12 i 21 stupanj C, samo u doba mirovanja temperatura može biti i niža, ali biljka neće preživjeti mraz.

Tek nakon obrezivanja i presađivanja biljke, pojačajte zalijevanje, svaki dan je prskajte vodom, najbolje kišnicom tako da listovi ostanu svježi. Nemojte prskati po braktejama i izbjegavajte propuh.

Svaka dva tjedna vodi dodajte umjetno gnojivo.

Kod uzgoja biljke pazite da se ne nalazi na pretamnom, suhom i toplom mjestu jer će listovi početi žutjeti, uvijati se i otpadati zajedno sa cvjetnim glavicama.

Ako se dogodi da biljka vene i otpadaju joj listovi to znači da je pretjerano zalijevate ili je zemlja suha.

Zbog preniske temperature, ili izloženosti vrućem ili hladnom propuhu otpadat će joj listovi.